Sedam verzija algoritma kadence: šta se poboljšalo, a šta nije

Cadence Coach vam pomaže da trenirate kadencu koju sami izaberete, a ne jednu „pravu za sve“: postavite cilj, a aplikacija vas vodi glasom, pa ne morate da gledate u ekran. Da bi to mogla, mora da zna vašu kadencu, to jest broj obrtaja pedala u minutu (okr/min), a to određuje pomoću senzora pokreta na telefonu. Dok sam gradio aplikaciju, napisao sam sedam verzija algoritma za određivanje kadence, a za ovaj članak sam ih uporedio na istim vožnjama sa referentnim senzorom na pogonskoj osovini. Pri ravnomernoj vožnji greška je pala sa 0,60 okr/min kod prve verzije na 0,32 kod poslednje, gotovo upola. Pri 90 okr/min to je oko 0,4%. Put ipak nije bio ravan: kod jednog međualgoritma greška je porasla na 1,24, a najteži trenutak, pokretanje (prvih nekoliko sekundi nakon što pedale ponovo počnu da se okreću), i dalje je slaba tačka.

· Aleksej Egorenko

Zašto pratiti kadencu

Ista snaga može da se proizvede na različite načine: jače pritiskajući pedale ređe ili lakše i češće. U prvom slučaju veći deo opterećenja pada na mišiće nogu, u drugom na srce i disanje. Šta je bolje zavisi od čoveka, njegove forme i cilja, pa ne postoji jedna „prava“ kadenca za sve: do sličnog zaključka dolazi i pregled istraživanja o izboru kadence (Ansley i Cangley, European Journal of Sport Science, 2009), koji nabraja mnogo faktora, od vrste mišićnih vlakana do osećanog napora.

Ja treniram visoku kadencu: za mene je to način da ojačam kardiovaskularni sistem i sagorim masti. To je moj cilj, a ne savet za sve. Na visokoj kadenci mi je ujedno najteže da održim ravnomeran tempo, i tu su mi signali potrebni.

Ravnomerna kadenca je korisna iz drugog razloga: lakše je svesno je držati. Kada tempo počne da luta, on često sklizne ka onome što vam je poznato, a ne ka onome gde ste hteli da trenirate, a svako pokretanje nakon zaustavljanja troši energiju. Glasovni signali vraćaju tempo u izabrani raspon bez skidanja pogleda sa puta.

Ali signal radi samo ako aplikacija ispravno odredi kadencu. Ako greši za mnogo obrtaja, čuće se „malo brže“ kada ste već na cilju. Zato je za mene tačnost određivanja kadence temelj aplikacije, a ne detalj.

Ukratko

  • Ravnomerna vožnja. Najnovija verzija ima grešku od 0,32 okr/min, a 99,7% sekundi je u okviru 2 okr/min od reference.
  • Napredak nije bio ravan. Algoritam B ispao je gori od prve verzije, A, i tek ga je uglađivanje vratilo. Najbolji rezultati u ravnomernoj vožnji i u prelazima pripadaju verzijama A1 i C1.
  • Slobodan hod. Kada pedale miruju, porodica B je i dalje prikazivala broj u 93% sekundi; za porodicu C to je 6%.
  • Pokretanje ostaje slaba tačka. Algoritam C1 ima grešku od 4,88 okr/min, broj se prikazuje u 77% sekundi, a 13,8% prikazanih vrednosti greši za više od 10 okr/min. To je cena principa „bolje ćutati nego pokazati lažan broj“. Deo ove greške potiče od kašnjenja samog senzora (videti odeljak „Pokretanje“).
  • Podaci jedne osobe i jednog telefona. Da bih razumeo kako se algoritam ponaša kod drugih, potrebni su mi podaci drugih biciklista.

Kako sam merio

Od metronoma do senzora na pedali

Da biste govorili o grešci, potrebna vam je referenca. Ranije sam algoritam upoređivao sa metronomom: on je zadavao tempo, a ja sam pokušavao da ga pratim.

Samo sam pokušavao. Hteo sam da prikupim što više podataka, pa sam napravio režim prikupljanja podataka koji je svakog minuta menjao ciljnu kadencu za 10 obrtaja, od 60 do 120 i nazad. Deo vremena odlazio je na pokretanje i navikavanje, pa su podaci ispali prljavi. Praksa je pokazala da mi je pri niskoj i srednjoj kadenci potrebno više vremena da se naviknem, a pri visokoj mi nedostaje stabilnosti. Na tome ću morati da radim uz pomoć same aplikacije.

Kada se na pogonskoj osovini pojavio senzor kadence, ispostavilo se da je metronom bio loše merilo. Pedaliram ravnomernije nego što sam mislio: pri ravnomernoj vožnji kadenca se od jednog obrtaja do drugog menja u proseku za 0,27 okr/min, a samo 0,4% susednih obrtaja razlikuje se za više od 2 okr/min. Dakle, većina rasipanja u starim brojevima nije dolazila od mene.

Referenca je danas Android telefon i senzor kadence na pogonskoj osovini. Senzor javlja vreme svakog obrtaja. Za svaki algoritam gledam koji je broj pokazao u svakoj sekundi i upoređujem ga sa referencom. Greška je ovde apsolutna razlika u obrtajima u minutu (okr/min), usrednjena po sekundama.

Koliko imam podataka

Ukupno imam 60 snimaka. Jezgro je 35 snimaka vožnji ukupnog trajanja 12 sati i 15 minuta: metronom, program treninga i slobodna vožnja. Ostalo su probni snimci. Neki su kratki snimci posebnih režima: vožnja stojeći na pedalama, spuštanje niz neravno brdo i drugi. Drugi su testovi aplikacije: stabilnost pri dugotrajnom radu (uključujući četiri noćna testa), signali koji rade zajedno sa muzikom i telefon koji ne gasi senzore.

Pored samih vožnji, mnogo vremena otišlo je na veb alat uz koji su analiza i označavanje snimaka postali znatno lakši.

Četiri režima i nazivi verzija

U ovom članku koristim osam vožnji sa senzorom kadence kao referencom: 3 sata i 29 minuta snimka, 8.422 ocenjene sekunde. Sekunde delim na četiri režima. U mojim vožnjama oko 61% vremena pedaliranja je ravnomerno, oko 22% su prelazi, a oko 16% pokretanje.

  • Ravnomerno (3.488 s): referentna kadenca se u okviru ±5 sekundi menja najviše za 4 okr/min.
  • Pokretanje (918 s): prvih 10 sekundi nakon slobodnog hoda ili prekida u podacima.
  • Prelazi (1.262 s): ostatak vožnje, u kome se kadenca menja.
  • Slobodan hod (2.754 s): pedale se ne okreću.

Verzije su označene slovima. A, B i C su tri različita pristupa. Cifra znači blisku varijantu ili isti pristup sa uglađivanjem: B1 i B2 su B sa sve jačim uglađivanjem, C1 je C sa uglađivanjem. Algoritam C1 već radi u aplikaciji, uključujući i zatvoreni test, i razmatra se kao kandidat za objavljivanje.

  • A
  • A1
  • B
  • B1
  • B2
  • C
  • C1

Ravnomerna vožnja: greška manja od trećine obrtaja u minutu

Mirna vožnja bez ubrzavanja: u mojim vožnjama zauzima najviše vremena i tu se napredak najlakše vidi. Najnovija verzija, C1, u proseku greši za 0,32 okr/min. Verzija B imala je 1,24. U okviru 2 okr/min od reference, C1 je imala 99,7% sekundi, a B 82,8%.

Ali po ovoj meri i prve verzije izgledaju dobro: sam prvi algoritam, A, ima grešku od 0,60 okr/min, a 98,6% njegovih sekundi je u okviru 2 okr/min od reference, gotovo koliko i C1. Verzija B ispala je gora od A (1,24), a tek je uglađivanje vratilo B2 na 0,53. Najbolji rezultati došli su od A1 (0,35) i C1 (0,32). Dakle, ravnomerna vožnja sama nije dovoljna za poređenje, pa u nastavku gledam ostale režime.

Vožnje se primetno razlikuju. Greška verzije C1 po vožnjama ide od 0,27 do 0,59, verzije B od 0,89 do 2,29, a verzije A od 0,46 do 0,64. Jedna vožnja sama to ne bi pokazala. Ukupna cifra je takođe iskrivljena: jedna vožnja od 81 minuta čini 60% svih ravnomernih sekundi.

Pokretanje: najteži trenutak

Pokretanje su prve sekunde nakon slobodnog hoda, kada kadenca brzo raste. C1 ima grešku od 4,88 okr/min, a broj se prikazuje u samo 77% sekundi: aplikacija mora da prikupi podatke pre nego što da procenu. Od prikazanih vrednosti, 13,8% greši za više od 10 okr/min. B gotovo uvek ima broj (98%), ali mu je greška 18,9 okr/min, a 39% njegovih vrednosti greši za više od 10 okr/min.

Prozor pokretanja sam unapred postavio: 10 sekundi od trenutka kada pedale ponovo počnu da se okreću. U tim sekundama kadenca ide od nule do radne kadence: posle 10 sekundi kod mene je obično oko 81 okr/min. U mojim vožnjama bilo je 256 pokretanja.

Algoritam brzo pokazuje prvi broj: C1 posle 1,4 sekunde, A1 posle 0,8. Ali prvi broj nije nužno pravi. C1 stiže u okvir od 2 okr/min od reference posle 4,5 sekundi (medijana), A1 posle 3,7.

Greška pokretanja ne može da se čita bez udela odgovora, a ovde cenu treba objasniti.

Zašto B gotovo uvek odgovara

Algoritam B uzima poslednji izmereni obrtaj i prikazuje ga gotovo bez provere. Na početku pokretanja kadenca brzo raste i takav broj često daleko zaostaje za stvarnim. Zato ima 98% odgovora, a 39% njih greši za više od 10 okr/min. Ovde visok udeo odgovora nije zasluga nego nedostatak sumnje.

Zašto C1 odgovara ređe

Ovaj algoritam je izgrađen na principu od kog sam pošao: aplikacija ne sme da prikazuje lažne brojeve. Dok ima premalo podataka ili premalo poverenja, on ćuti. Zato u 23% sekundi pokretanja, u proseku oko dve sekunde od deset, on ne daje odgovor. Prvi broj prikazuje u proseku posle 1,4 sekunde.

Cena i zašto vredi platiti

Kada se broje sve sekunde pokretanja, slika je sledeća. B daje broj u okviru 2 okr/min u 28% sekundi, a daleko promašuje u 38%. C1 daje tačan broj u 49% sekundi, a daleko promašuje u 11%. Dakle, tišina košta otprilike dve sekunde tišine po pokretanju, a zauzvrat je C1 tačna gotovo dva puta češće i 3,5 puta ređe daleko promašuje. Za aplikaciju sa glasovnim signalima to je važno: signal je izgrađen na broju. Svaki lažan broj znači lažan signal („brže“ kada ste već brzi), a tišina znači da signala jednostavno nema.

Udeo odgovora može da se poveća, ali ćete ga platiti lažnim brojevima. Tako se ponašaju pomoćne varijante na grafikonu: one koje su odgovarale najređe imale su najmanje greške, dok B, koja odgovara gotovo uvek, ima najveću. A1 odgovara češće od C1 (89% prema 77%) i nešto je češće tačna (52% prema 49%), ali i nešto češće daleko promašuje (13% prema 11%). Izbor između njih je izbor između „govori češće“ i „greši ređe“, a ja sam izabrao C1.

Šta senzor pokazuje u prvim sekundama

Prvo, napomena o referenci. U prvoj do trećoj sekundi nakon slobodnog hoda senzor na pogonskoj osovini kasni: prvi interval između obrtaja posle zaustavljanja je dug, pa senzor pokazuje malu vrednost. U prvoj sekundi nakon slobodnog hoda u proseku je pokazivao 59 okr/min (medijana na 469 slučajeva, raspon od 20 do 103). Uzrok sam zaključio na osnovu podataka. Da bih ga proverio posebno, potrebni su skoro laboratorijski uslovi, pa to nisam radio.

Ovo objašnjava deo velikih grešaka. Kod C1 u pokretanju ima 97 sekundi sa greškom većom od 10 okr/min: to je onih 13,8% prikazanih vrednosti. U 65 od njih (9,2% prikazanih vrednosti) senzor je u naredne 4 sekunde sustigao vrednost aplikacije: aplikacija je bila bliža konačnoj vrednosti, a senzor je kasnio. Preostalih 32 sekunde (4,5%) se time ne objašnjavaju; to su obične greške procene. Isto kašnjenje objašnjava i šest sekundi u kojima je vrednost C1 izgledala udvostručeno (0,9%): u svih šest senzor se posle 1–3 sekunde poklopio sa procenom. Samo po sebi ovo ne dokazuje da je aplikacija tačnija od senzora: poklapanje posle 1–3 sekunde je posredan znak, a nezavisnu referencu nemam. Ali s obzirom na princip rada senzora i do sada prikupljenu količinu podataka, objašnjenje deluje uverljivo.

Ako se iz svakog pokretanja izostave prve 3 sekunde, brojevi se znatno menjaju. Greška C1 pada sa 4,88 na 1,89 okr/min, udeo vrednosti koje greše za više od 10 okr/min sa 13,8% na 3,6%, a udeo sekundi sa vrednošću raste sa 77% na 94%. Kod A greška ide sa 5,26 na 3,56, kod B sa 18,93 na 7,54. Ovim redom ne zamenjujem glavni: prag od 3 sekunde izabrao sam pošto sam video rezultate, a izostavljanjem tih sekundi nestaje ne samo kašnjenje senzora već i sopstveno pokretanje procene, kada joj je još potreban čitav obrtaj. Zato su prve tri sekunde nakon slobodnog hoda loša osnova za poređenje: senzor kasni, a proceni je potreban obrtaj.

Samo dva zaključka o redosledu verzija važe pri svakom pragu. C1 je najbolja kada se izostave 0, 2, 3 ili 4 sekunde, a porodica B (B, B1, B2) je najgora. Ostale verzije se razlikuju u okviru raspršenja: na primer, A i C menjaju mesta u zavisnosti od praga.

Slobodan hod: porodica B je pokazivala kadencu dok su pedale mirovale

Kada pedale miruju, ispravan odgovor je „nema kadence“. Verzije porodice B ipak su prikazivale broj u 93% sekundi slobodnog hoda, zbog velikog prozora uglađivanja. Za porodicu C to je 6,2%. Ovo je najveća promena između verzija po odnosu.

Moji slobodni hodovi su kratki. Bilo ih je 233, medijana je 6 sekundi, a 9 od 10 kraći su od 25 sekundi, mada ima i veoma dugih zaustavljanja. To je zato što se trudim da ne gubim brzinu: tada ne moram da trošim mnogo napora na pokretanje.

U porodici C broj ostaje uključen u 6% sekundi slobodnog hoda. Uglađivanje je tu da poboljša kvalitet podataka pri pokretanju, ali malo kasni, pa na slobodnom hodu ponekad stigne da se oglasi još jedan glasovni signal. To se dešava samo u ciljnoj zoni, kada signal zvuči bez kašnjenja. U aplikaciji možete da podesite kašnjenje i učestalost ponavljanja za svaki signal.

Želite da čujete kako to radi na putu? Aplikacija je u zatvorenom testiranju na Google Play-u. Pridruži se testu

Prelazi: greška je pala dva i po puta

Prelazi su vožnja u kojoj se kadenca menja: ubrzavanje, usporavanje, promena tempa. Ovde je greška pala sa 2,65 kod B na 1,00 kod C1. Oko 88–89% sekundi kod A1 i C1 je u okviru 2 okr/min od reference, prema 64% kod B. Rasipanje između vožnji je veliko, naročito kod B: od 1,82 do 6,09.

Prelazi su kratki: bilo ih je 277, sa medijanom dužine od 4 sekunde. Zajedno zauzimaju oko 22% vremena pedaliranja.

Ceo put: greška je rasla i padala

Po datumu, verzije su išle ovako: A (0,60), zatim B (1,24), zatim B1 i B2 sa uglađivanjem, A1 (0,35), C (0,62) i C1 (0,32). Dakle, greška je prvo porasla, zatim pala, pa opet porasla sa novim pristupom i tek posle uglađivanja postala najbolja. Po grešci, C1 vodi ili deli prvo mesto u sva četiri režima, ali u pokretanju odgovara ređe od A1.

Kolone „ima odgovor“ (pokretanje) i „broj prikazan“ (slobodan hod) pokazuju razliku između pristupa. B odgovara gotovo uvek (98% sekundi pokretanja) jer prikazuje broj bez sumnje. Plaća to ne samo greškama pri pokretanju nego i na slobodnom hodu: broj se prikazuje u 93% sekundi kada pedale miruju. C1 ćuti tamo gde nije sigurna (odgovor u 77% sekundi pokretanja, broj prikazan u 6% sekundi slobodnog hoda) i zauzvrat greši manje. Cena tog izbora detaljno je opisana u odeljku „Pokretanje“.

Verzije su različito građene: neke uzimaju poslednji obrtaj, druge usrednjavaju nekoliko. Dakle, ovo poredi pristupe, a ne samo vreme.

Rad na algoritmu se nastavlja, ali je napredak primetno usporio. Možda sam blizu granice onoga što može da se izvuče iz senzora telefona, ali to mogu da pokažu samo podaci drugih biciklista.

Šta ovo znači za biciklistu

Jednostavno rečeno, ako vozite sa telefonom u džepu:

  • Pri ravnomernom tempu broju možete verovati. U mojim vožnjama aplikacija je grešila oko trećinu obrtaja u minutu, pa se cilj od 90 neće pročitati kao 87 ili 93. Skoro sve sekunde (99,7%) bile su u okviru 2 okr/min od senzora na pedali.
  • Prve sekunde nakon starta su slaba tačka. Posle slobodnog hoda aplikaciji treba nekoliko sekundi da bude sigurna. Broj se pojavi nakon oko 1,4 sekunde, a u okviru 2 okr/min obično je nakon oko 4,5 sekundi. U oko dve sekunde od deset u tom prozoru broja uopšte nema.
  • Ćutanje je namerno. Kada nije sigurna, aplikacija radije ne daje znak nego pogrešan: „brže“ kada već vozite brzo gore je nego nikakav znak.
  • Pri slobodnom hodu kadence ne bi trebalo da bude. U trenutnoj verziji broj i dalje ostaje u oko 6% sekundi slobodnog hoda, pa povremeno može da se oglasi jedan suvišan znak.
  • Ovo su jedan čovek i jedan telefon. Vaš telefon, džep i stil vožnje mogu dati drugačije brojeve, a upravo takve podatke tražim u nastavku.

Šta ovi brojevi ne pokazuju

  • Jedna osoba i jedan telefon. U ranim eksperimentima bila su dva telefona različitih proizvođača, ali svih osam vožnji sa senzorom snimljeno je na jednom. Drugi ljudi i telefoni mogu da daju drugačiji rezultat.
  • Samo osam vožnji, 3 sata i 29 minuta. Telefon je bio u džepu.
  • Kadenca je uglavnom bila između 75 i 105 okr/min.
  • Referenca je vezana za vreme prijema signala senzora, što daje nesigurnost od oko ±1 obrtaja. Razlozi: senzor šalje podatke preko Bluetooth-a, prijem ima kašnjenje i treperenje (kod 73% paketa u okviru ±0,7 sekundi, kod 5% više od 3,9 sekundi), a ponekad više obrtaja stigne u jednom paketu. U proseku se to dešava kod 1% paketa, ali pri visokoj kadenci od 110–120 okr/min kod oko 13%. Standardni Bluetooth servis Cycling Speed and Cadence prenosi zbirni broj obrtaja i vreme poslednjeg obrtaja, a ne svaki obrtaj u trenutku kada se dogodi. Nisam posebno merio sopstveno kašnjenje senzora. Svi brojevi su procene.
  • U prvim sekundama pokretanja posebno je teško uporediti aplikaciju sa referencom: senzor na pogonskoj osovini ne može da razreši ništa brže od jednog ili dva obrtaja.
  • Na slobodnom hodu udeli „broj prikazan“ su nešto precenjeni: u proračunu se broj računa kao važeći do 2,5 sekunde posle poslednjeg odgovora.
  • Granice režima postavio sam sam pre nego što sam pokrenuo proračune. Drugačije granice dale bi drugačije udele.
  • Ovo su moja sopstvena merenja, a ne sertifikovana tačnost.

Isprobajte Cadence Coach i pomozite podacima

Cadence Coach je Android aplikacija koja vam pomaže da održavate izabranu kadencu. Postavite ciljnu kadencu ili raspon i tokom vožnje čujete glasovne signale, bez gledanja u ekran. Možete da podesite kašnjenje i učestalost ponavljanja svakog signala. Možete i da pustite metronom uz to, na vašem ciljnom tempu. Kadenca se određuje pomoću senzora pokreta na telefonu, pa nije potreban dodatni hardver. Aplikacija radi bez interneta i bez reklama, a vožnje se čuvaju samo na vašem telefonu.

Aplikacija je trenutno u zatvorenom testiranju na Google Play-u. Da biste se pridružili, potrebni su vam telefon sa Android-om i Google nalog koji koristite u Google Play-u. Pridruživanje traje dva kratka koraka, opisana na sledećoj stranici.

Pridruži se testu

Potrebni su mi vaši podaci. Sve gore navedeno provereno je na jednoj osobi i jednom telefonu. Da bih razumeo kako se algoritam ponaša kod drugih, potrebni su mi drugi biciklisti, drugi telefoni i druga vožnja, naročito iznad 105 okr/min, gde gotovo da nemam podataka. Ako želite da pomognete, možete da mi pošaljete snimak svoje vožnje. To je dobrovoljno i podrazumevano isključeno, a snimanje vožnji i signali rade i bez toga. Aplikacija sama ništa ne šalje: izabranu vožnju izvozite u jednu ZIP datoteku i šaljete mi je preko Android menija „Deli“, na primer u mesindžeru ili e-poštom.

Arhiva sadrži očitavanja akcelerometra i žiroskopa, podešavanja vožnje i tehničke podatke: model telefona i verzije aplikacije i Android-a. Ne sadrži ime, e-poštu, lokaciju, kontakte ni audio sa mikrofona. Arhiva dolazi sa nasumičnim identifikatorom učesnika: pravi se kada prvi put pristanete i nije povezan sa vašim nalogom, brojem telefona ni uređajem. To podatke ne čini anonimnim, ali pomoću tog identifikatora možete da zatražite da vam pokažem ili obrišem vaše podatke. Arhiva se čuva tri meseca, a obrisaću je ranije ako to zatražite. Detalji su u obaveštenju o učešću u istraživanju. Pitanja i povratne informacije: [email protected].